Najveći broj listova za Srbiju izrađen je i ažuriran u periodu od 1970. do 1980. godine. East View Geospatial Podela listova za Srbiju
Ova razmera predstavlja idealan balans za kretanje na terenu. Dovoljno je detaljna da prikaže manje reljefne oblike, staze i objekte, a opet pokriva dovoljno veliku teritoriju (jedna sekcija obuhvata približno 300 kvadratnih kilometara) da omogućava kvalitetno strateško planiranje ruta. Anatomske karakteristike JNA topografskih karata JNA Topografske karte -Srbija- Razmera 1-50000
da korisniku pruži makro-pregled šireg regiona, olakšavajući orijentaciju i planiranje kretanja na prostoru od nekoliko desetina kvadratnih kilometara. Najveći broj listova za Srbiju izrađen je i
su mnogo više od običnog papira sa linijama i bojama. One su svedok jednog vremena, ali pre svega, one su i dalje jedan od najkorisnijih i najdetaljnijih vodiča kroz našu zemlju. Iako ih je teško nabaviti u fizičkom obliku, njihova digitalizacija učinila ih je dostupnim široj javnosti. Za sve one koji žele da istinski upoznaju prirodu Srbije, koji tragaju za nestalim selima ili jednostavno žele da se pripreme za avanturu van utabanih staza, ove karte predstavljaju pravo blago. Uz malo veštine i poštovanja prema njihovoj starosti, one mogu biti ključ za otkrivanje najlepših i najskrivenijih delova Srbije. East View Geospatial Podela listova za Srbiju Ova
Developed primarily between , this series consists of roughly 561 sheets covering the former Yugoslav territory. While the basic mapping for Yugoslavia was done at a 1:25,000 scale, the 1:50,000 series served as the workhorse for tactical planning and regional orientation.
Jedna od ključnih specifičnosti ovih karata, posebno onih iz ranijih perioda (između dva svetska rata i neposredno posle Drugog svetskog rata), jeste da su rađene "po Parizu" . To znači da je kao korišćen onaj koji prolazi kroz Parisku opservatoriju, umesto današnjeg standarda – Griničkog meridijana. Ovo je od izuzetnog značaja za sve koji danas koriste ove karte, jer koordinate tačaka (posebno geografsku dužinu) treba preračunati u savremeni koordinatni sistem kako bi se izbegle greške.